iStockphoto

Izaija 40:22 i oblik Zemlje

napisao Dominic Statham
preveo Zlatko Madzar

Objavljeno: 11. kolovoza 2016. (GMT+10)

Prvi redak Izaije 40:22 kaže, “To je on [tj. Bog] koji sjedi iznad kruga zemlje.” Neki su dokazivali iz ovoga kako Pismo uči da je Zemlja ravan disk, radije negoli kugla /globus. Međutim, čak iako je izvorni hebrejski ispravno razumio kako to upućuje na krug, to ne mora nužno ukazivati na nešto plosnato; kugla se pojavljuje kao krug kad se gleda odozgo - i zbilja s ikojega smjera je gledana. Štoviše, postoji dobar razlog za vjerovati kako bi riječ prevedena ‘krug’ mogla biti bolje prevedena ‘kugla’.

U pitanju je hebrejska riječ khûg (חוּג) što je također nađena u Job 22:14 gdje je, u mnogima biblijskim verzijama, prevedena ‘svod’. Na primjer, hrvatska Biblija čita: “Oblaci pogled njegov zaklanjaju,i rubom kruga on hoda nebeskog.” Jasno ‘svod’ nosi osjećaj nečega trodimenzionalnoga i daje prvenstveno nesavršeno značenje za khûg u dobro poznatome Brown-Driver-Briggs Hebrew and English Lexicon.¹ U suvremenome hebrejskom, kugla je označena s khûg, zajedno s, kaddur, galgal, i mazzal.² U arapskome (drugi semitski jezik), kura znači lopta i ta riječ korištena Arabic Bible (1865) od Van Dyck-Boustani prevedena je khûg u Izaiji 40:22.

Slučaj može također biti napravljen od suvremenih europskih pojmova što označavaju zaobljenost. Filolozi su otkrili brojne indo-europske riječi što se pojavljuju tako da su u odnosu sa semitskim riječima, bilo da dijele zajedničko podrijetlo ili su bile posuđene u dalekoj prošlosti.³ Dok ne postoje poseban dokaz što potvrđuje tu vezu u slučaju hebrejske riječi khûg, može biti značajno kako, u indo-europskim jezicima, postoje slično-zvučne riječi što konačno upućuju na sferičan /kuglasti objekt, kao primjerice kugel (visoki srednje-njemački), kula (poljski), kugla (hrvatski i srpski) i gugā (njihov proto-indoeuropski korijen).^4,5,6

wikimedia.org

Razne latinske Biblije iz šesnaestog stoljeća pokazuju da su srednjovjekovni znanstvenici razumjeli khûg u Izaiji 40:22 kao ono što se odnosi na zaobljenost Zemlje. Na primjer, Santes Pagnino preveo je to sphaera, a Benedikt Arias Montanus i François Vatable globus. Giovanni Diodati Bible iz sedamnaestoga stoljeća također koristi globus a nizozemski hebraist Campeius Vitringa iz osamnaestoga stoljeća koristi riječ orbis.⁷ U novije vrijeme, španjolska Jeruzalemska Biblija koristi riječ ‘kugla’ a talijanska Riveduta Bible riječ ‘globo.

Zaključak

Dok većina suvremenih verzije Biblije prevodi khûg kao ‘krug’, može biti napravljen dobar primjer da je ‘kugla’ bila nakanjeni smisao izvornoga hebrejskog jezika. Povijesno gledano, znanstvenici su često uzimali ovo stajalište, dajući prednost latinskim riječima sphaera, globus i orbis. Nedavna sklonost za ‘krug’ mogla je nastati iz uvjerenja da su ljudi koji su živjeli u Izaijino vrijeme bili previše primitivni kako bi shvatili istinsku narav Zemlje. To se čini nevjerojatnim, međutim, kao što Job 26:7, vjerojatno pisan nekoliko stoljeća prije, izjavljuje da Bog “zemlju vješa o ništa”, pokazuje da su drevni Hebreji imali vrlo tankoćutno razumijevanje kozmologije.

Svi su suglasni da khûg nosi smisao zaobljenosti, i zajednička uporaba čini jasnim kako to može upućivati ili na dvije ili tri dimenzijske geometrije. Dakle, ne može se tvrditi da Izaija 40:22 jasno uči kako je Zemlja disk. Štoviše, čak ako se ovdje khûg odnosi na krug, to neophodno ne pokazuje plosnatost kao kod kugle što izgleda kao krug iz bilo kojega smjera gledana.