Explore
Also Available in:
iStockphotoglobe

Isaija 40:22 i oblik Zemlje

Autor: Dominik Stetam (Dominic Statham)
Prevod: Zemlja nije ravna

Objavljeno: 11. avgusta 2016. godine.

U Knjizi proroka Isaije, stih 40:22 počinje rečima: „On [tj. Bog] sedi nad krugom zemaljskim.“ Neki na osnovu ovoga tvrde da Pismo uči kako Zemlja ima oblik pljosnatog diska, a ne kugle. Međutim, čak i da izvorno značenje na hebrejskom jeziku zaista upućuje na krug, to ne ukazuje nužno na nešto pljosnato; sfera izgleda kao krug kada se gleda odozgo – u stvari, tako izgleda odakle god da se pogleda. Štaviše, postoji dobar razlog da se veruje da bi reč, prevedenu kao „krug“, bilo bolje prevesti kao „sfera“.

Hebrejska reč, koja je u pitanju, glasi חוּג (ḣug), i takođe se nalazi u Knjizi o Jovu 22:14, gde je u mnogim verzijama Biblije prevedena kao „svod“. Na primer, u prevodu Ivana Šarića (prim.prev.) piše: „Oblaci ga zastiru: ne može vidjeti ništa, hoda po svodu nebeskom.“ Jasno je da „svod“ ima smisao nečeg trodimenzionalnog, i to je primarno značenje reči ḣug u čuvenom Braun-Drajver-Brigsovom Leksikonu hebrejskog i engleskog (Brown-Driver-Briggs Hebrew and English Lexicon).1 U savremenom hebrejskom, na sferu upućuje reč חוּג (ḣug), kao i reči כַּדוּר (kadur), גַלגַל (galgal) i מַזָל (mazal).2 U arapskom (još jednom semitskom jeziku), reč za loptu je كُرة (kura), a upravo je tom rečju prevedena reč ḣug iz Isaije 40:22 u Van Dajk-Bustanijevoj Bibliji na arapskom (Van Dyck-Boustani Arabic Bible) iz 1865. godine.

Kao dodatni argumenti bi mogli da posluže i pojmovi savremenih evropskih jezika koji označavaju sferu. Filolozi su otkrili veliki broj indoevropskih reči koje izgledaju kao da su povezane sa semitskim rečima, bilo da imaju isto poreklo, bilo da su pozajmljene u dalekoj prošlosti.3 Iako ne postoje posebni dokazi koji potvrđuju tu vezu u slučaju hebrejske reči ḣug, može da bude indikativno to što u indoevropskim jezicima postoje reči koje slično zvuče, a nedvosmisleno upućuju na predmet u obliku sfere, npr. kugel (srednji visokonemački), kula (poljski), kugla (srpsko-hrvatski) i gugā (njihov proto-indoevropski koren).4,5,6

wikimedia.orgbible
Hebrejsko-latinska Biblija, koju je priredio Benito Arias Montano, prvi put štampana 1528. godine. U njoj se koristi latinska reč globus za prevod reči ḣug u Knjizi proroka Isaije 40:22.

Razne verzije Biblije na latinskom jeziku iz 16. veka ukazuju na to da su srednjovekovni prevodioci shvatali da se reč ḣug iz Isaije 40:22 odnosi na sferni oblik Zemlje. Na primer, Sante Panjini (Santes Pagnino)7 je na ovom mestu koristio reč sphaera, dok su reč globus koristili Benito Arias Montano (Benedictus Arias Montanus) i Fransoa Vatabl (François Vatable).8 U 17. veku, Đovani Diodati (Giovanni Diodati)9 je u svom prevodu koristio reč globus, dok je u 18. veku holandski hebraista Kempe Vitringa (Campeius Vitringa)10 koristio reč orbis.11 U novije vreme, španska Jerusalimska Biblija12 koristi reč orb, dok italijanska Riveduta13 koristi reč globo.

Zaključak

Iako je u većini savremenih verzija Biblije reč ḣug prevedena kao „krug“, postoje dobri argumenti da „sfera“ upućuje na smisao izvorne hebrejske reči. Tokom istorije su prevodioci često zastupali ovo stanovište, koristeći latinske reči sphaera, globus i orbis, koje upućuju na oblik kugle. Prvenstvo koje u novije vreme dobija reč „krug“ moglo je da proistekne iz verovanja da su ljudi koji su živeli u vreme Isaije bili suviše zaostali da bi shvatili pravu prirodu Zemlje. To je, međutim, malo verovatno, s obzirom da stihovi Knjige o Jovu 26:7, napisani verovatno nekoliko vekova pre Isaije, da je Bog „obesio Zemlju ni na čemu“, upućuju na to da su stari Jevreji imali prilično napredno razumevanje kosmologije.

Svi se slažu da ḣug označava zaobljenost, a iz uobičajene upotrebe je jasno da to može da se odnosi na dvodimenzionalnu ili trodimenzionalnu geometriju. Stoga, ne može da se tvrdi da Isaija 40:22 jasno uči da Zemlja ima oblik diska. Štaviše, čak i da se reč ḣug ovde odnosi na krug, to ne upućuje nužno na spljoštenost, pošto kugla izgleda kao krug odakle god da se pogleda.

Izvori i pojašnjenja

  1. Brown, F. et al., Brown-Driver-Briggs Hebrew and English Lexicon: With an Appendix Containing the Biblical Aramaic, Hendrikson Publishers, USA, reprinted January 1999 from the 1906 edition, p. 295; biblehub.com/hebrew/2329.htm. Povratak na tekst.
  2. Ben-Yehuda, E. and Ben-Yehuda, D, Hebrew Dictionary, Pocket Books (Simon & Schuster), USA, 1961, p. 252. Povratak na tekst.
  3. Levin, S., Semitic and Indo-European: The Principal Etymologies, vol. 1, John Benjamins, USA, 1995. Povratak na tekst.
  4. Buck, C.D., A Dictionary of Selected Synonyms in the Principal Indo-European Languages, University of Chicago Press, Chicago, 1949, pp. 907–8. Povratak na tekst.
  5. López-Menchero, F., Proto-Indo-European Etymological Dictionary, indo-european.info/indo-european-lexicon.pdf, 2012. Povratak na tekst.
  6. Proto-Indo-European Etymological Dictionary, Asociación Cultural Dnghu; dnghu.org. Povratak na tekst.
  7. Sante Panjini (Santes Pagnino) (1470–1541), italijanski dominikanac, jedan od vodećih filologa 16. veka (prim. prev.). Povratak na tekst.
  8. Benito Arias Montano (Benedictus Arias Montanus) (1527–1598), španski orijentalista i prevodilac Biblije; Fransoa Vatabl (François Vatable) (1495–1547), francuski hebraista i prevodilac Biblije (prim. prev.). Povratak na tekst.
  9. Đovani Diodati (Giovanni Diodati) (1576–1649), italijansko-švajcarski teolog i prevodilac Biblije (prim. prev.). Povratak na tekst.
  10. Kempe Vitringa (Campeius Vitringa) (1693–1723), holandski hebraista i prevodilac Biblije (prim. prev.). Povratak na tekst.
  11. John Gill’s Exposition of the Bible, footnote to Isaiah 40:22; biblestudytools.com. Povratak na tekst.
  12. Jerusalimska Biblija (Biblia de Jerusalén) je prvi put u celosti objavljena 1956. godine (prim. prev.). Povratak na tekst.
  13. Italijanska Riveduta je prvi put objavljena 1924. godine (prim. prev.). Povratak na tekst.